ISTRAGA OKO PRISLUSKIVANJA CLANOVA PREDSJEDNISTVA BiH? ISTRAGA OKO PRISLUKIVANJA LANOVA PREDSJEDNITVA BIH?.godina Zamjenik predsjedavajueg Predstavnikog doma Parlamenta BiH Milorad ivkovi zatraio je od Vijea ministara i Obavjetajno-sigurnosne agencije (OSA) odgovor na pitanje. Da li se nelegalno prislukuju pojedini dravni poslanici i ministri i lanovi Predsjednitva BiH? Po njegovim rijeima, ima indicija da pojedine obavjetajne slube drugih drava imaju u BiH opremu za prislukivanje! Nikola piri, predsjedavajui Vijea ministara, kazao je da Vijee ministara nije dobilo ivkoviev zahtjev, a dravni ministar sigurnosti Tarik Sadovi kazao je banjalukim medijima da postoje tehnike mogunosti da se strane agencije u BiH bave prislukivanjem. Do sada nije otkrivena nijedna zloupotreba sistema za presretanje telekomunikacija unutar policijskih i obavjetajno-sigurnosnih slubi u Bosni i Hercegovini izjavio je ministar Tarik Sadovi.
Reagovao je i uro Beronja, savjetnik Neboje Radmanovia, predsjedavajueg Predsjednitva BiH: - Nae analize pokazuju da postoje mogunosti nelegalnog prislukivanja. Meuti, to je jako teko, gotovo nemogue dokazati izjavio je Beronja. (Biznis.ba/San)MULTILATERALNI UGOVORI U OBLASTI PRAVOSUA1A. Graanskopravna oblast 1.
Dostavljanje akata i izvrenje zamolnica u graanskim i trgovakim stvarima Regulativa meunarodne pravne pomoi poela je znatno ranije u graanskim stvarima nego u krivinopravnim stvarima. Prvi znaajniji dokument za pravnu pomo u graanskim stvarima je haka Konvencija o meunarodnom privatnom pravu od 14. Novembra 1896.godine, sa Dopunskim Protokolom od 22.
M,aja 1897.godine. Ovi dokumenti su ubrzo zamenjeni i do danas formalnopravno vaeom hakom Konvencijom o graanskom sudskom postupku donesenom na etvrtoj konferenciji za meunarodno privatno pravo 17.jula 1905 u Hagu. Haka Konvencija o graanskom sudskom postupku iz 1905. Godine olakava pristup sudovima tako to izmeu drava ugovornica ukida kauciju za obezbeenje parninih trokova i predvia mogunost ukazivanja besplatne sudske1Tekstovi ovih meunarodnih ugovora sadrani su u knjizi Pravosudne multilateralne konvencije, izdava Projuris, Beograd 2005pomoi, ureuje dostavljanje sudskih i vansudskih akata, kao i nain dostavljanja i izvrenja zamolnica za izvoenje pojedinih procesnih radnji, a uz to zabranjuje lini (duniki) pritvor, kao sredstvo izvrenja, prema dravljanima drugih drava ugovornica. Konvencija predvia konzularni nain optenja izmeu drava ugovornica a primenjuje se u sudskim postupcima u graanskim i trgovakim stvarima.Ovu haku konvenciju, koja je stupila na snagu 27. Aprila 1909.godine, ratifikovao je veliki broj drava, ali se ona danas retko primenjuje, samo izmeu onih drava koje nisu ratifikovale docnije, jo rasprostanjenije, hake konvencije iz 1954. Konvencija o graanskom postupku iz 1954., usvojena na Sedmom zasedanju Hake konferencije za meunarodno privatno pravo u Hagu 1.marta 1954.
Which is the best Calculus book for JEE Advanced which Advanced Problems in Calculus by Sameer Bansal is Is Vikas Rahi's book concept of Obrazac Za Rastavu Braka Pdf: full version free software download. I want guide lines on mathematics specially on BOSKEYWORD is vikas rahi calculus pdf of those programs.
G, u odnosima izmeu drava koje su je ratifikovale zamenjuje Konvenciju o graanskom sudskom postupku od 17. Stupila je na snagu 12.
Aprila 1957.godine. Ova konvencija revidira i osavremenjuje postupak ukazivanja meunarodne pravne pomoi koji je ustanovila haka Konvencija o graanskom sudskom postupku iz 1905. Konvencija iz 1954.g., poput one iz 1905.g., predvia konzularni put optenja u postupku dostavljanja sudskih i vansudskih akata u graanskim i trgovakim stvarima i u postupku izvrenja zamolnica, s tim to svaka drava ugovornica moe posebnom izjavom saoptiti da e priznati samo diplomatski put optenja. Dravljani jedne drave ugovornice imaju slobodan pristup sudovima druge drave ugovornice i pri tome su osloboeni polaganja aktorske kaucije.
Oni takoe uivaju nacionalni tretman i u pogledu pruanja besplatne sudske pomoi, u skladu sa propisima drave u kojoj se trai besplatna sudska pomo. To se odnosi i na liavanje slobode, bilo da se sprovodi kao sredstvo izvrenja, bilo kao preventivna mera, u graanskim i trgovakim stvarima. Konvencija o olakanju meunarodnog pristupa sudovima iz 1980.g. Usvojena je 25.oktobra 1980. Godine a stupila na snagu 1988.godine. Predvia nacionalni tretman stranaca pred domaim sudovima u pogledu korienja sudske pomoi u graanskim i trgovakim stvarima.
Ustanovljava reciprocitet izmeu drava ugovornica u pogledu oslobaenja od polaganja obezbeenja za parnine trokove (cautio iudicatum solvi), kao i u pogledu izvrivosti odluka o obavezi plaanja sudskih trokova. Drave lanice Konvencije su obavezane da imenuju jedan ili vie centralnih organa koji e biti zadueni za prijem molbi za sudsku pomo, kao i jedan ili vie otpremnih organa iji je zadatak da molbe za sudsku pomo prosleuju nadlenom centralnom organu zamoljene drave.
Zamolnice za sudsku pomo razmatraju se po hitnom postupku i ne podleu naplati bilo kakvih trokova, sa izuzetkom naknada koje se prema vaeoj tarifi plaaju vetacima i prevodiocima angaovanim u predmetu meunarodne pravne pomoi. Pored gorenavedenih konvencija koje se tiu optih pitanja ukazivanja meunarodne pravne pomoi, u okviru Hake konferencije za meunarodno privatno pravo usvojene su jo dve znaajne konvencije u ovoj oblasti Konvencija o dostavljanju u inostranstvu sudskih i vansudskih akata u graanskim ili trgovackim stvarima usvojena je na Desetom zasedanju Hake konferencije za meunarodno privatno pravo u Hagu, 15. Novembra 1965. Stupila je na snagu 10. Februara 1969.g. I vai u odnosima izmeu preko 40 drava.
Svaka drava lanica ove konvencije treba da odredi centralni organ za prijem zamolnica i postupanje po njima, odnosno za dostavu istih nadlenim organima te drave. Konvencija predvia mogunost dostavljanja licima u inostranstvu preko svojih diplomatskih i konzularnih prdstavnika, pod uslovom da se drava prijema tome ne protivi. Ona takoe ne iskljuuje mogunost direktne dostave primaocuputem pote ili preko sudskih izvritelja ili drugih ovlaenih lica u dravi u kojoj se pismeno uruuje, s tim to se drava prijema moe usprotiviti takvoj vrsti dostavljanja. Konvenciji su priloeni i odgovarajui obrasci zahteva i potvrde o uruenju.
Konvencija o pribavljanju u inostranstvu dokaza u graanskim i trgovakim stvarima usvojena je 18. Godine na Jedanaestom zasedanju Hake konferencije za meunarodno privatno pravo u Hagu.
Stupila je na snagu 7. Oktobra 1972. Godine, a ratifikovana je od strane 40 drava. Ima za cilj da jo vie olaka dostavljanje i izvrenje zamolnica i jo vie priblii razliite metode koje se koriste pri tome. Konvencija se odnosi na izvoenje dokaza i vrenje drugih sudskih radnji, za potrebe tekuih sudskih postupaka, pred nadlenim sudovima drava ugovornica, s tim to se ne obuhvata dostavljanje sudskih akata i mere obezbeenja ili izvrenja.
Zamolnicu sastavlja sud i dostavlja je centralnom organu koji je za te potrebe imenovala druga drava ugovornica. Konvencija predvia da se, osim sudskog pribavljanja dokaza putem zamolnice, dokazi mogu pribavljatui i od strane diplomatskih ili konzularnih predstavnika jedne drave koji mogu na teritoriji druge drave, u okviru svog jurisdikcionog podruja i bez primene prinude, izvoditi dokaze za postupke u graanskim i trgovakim stvarima koji se vode pred sudom drave koju oni predstavljaju i to samo ako su u pitanju dravljani te drave. Pored toga, mogue je izvoenje dokaza i preko posebno imenovanih punomonika. Diplomatski ili konzularni predstavnik, kao i imenovani punomonik, mogu izvoditi dokaze tek nakon to za to dobiju dozvolu od drave na ijoj teritoriji dokaze treba izvesti.
Ova konvencija zamenjuje u odnosima izmeu drava koje su je ratifikovale, lanove 8. Hakih konvencija iz 1905. U okviru Saveta Evrope 27. Januara 1977.
Godine usvojen je Evropski sporazum o prosleivanju molbi za pravnu pomo koji je stupio na snagu 28. Februara 1977.godine i koji je ratifikovalo preko 25 drava. Noveliran je Dopunskim Protokolom usvojenim u Moskvi 4. Oktobra 2001.godine. Sporazumom je predvieno obrazovanje, u svakoj dravi ugovornici, prijemnog i otpremnog organa nadlenog za prijem i otpremu zamolnica u postupku sudske pomoi u graanskim, trgovakim i upravnim stvarima. Za drave lanice Evropske unije, osim gorenevedenih meunarodnih ugovora, znaajna je i Konvencija o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u graanskim ili trgovakim stvarima u zemlje lanice Evropske unije od 26. Godine, koja se primenjuje na sudske ili vansudske dokumente koje treba preneti iz jedne drave lanice u drugu radi dostave odreenom primaocu.
Predvia u dravama lanicama obrazovanje tzv. Prenosnih i prijemnih agencija koje su ovlaene za prenos sudskih i vansudskih pismena, kao i centralnog organa koji e koordinirati njihov rad. Konvencija predvia i druge metode prenosa sudskih dokumenata. Naime, svaka drava moe slobodno slati sudska dokumenta licima koja borave u drugoj dravi lanici, bez ikakve obaveze, direktno preko svojih diplomatskih ili konzularnih agenata.
Mogue je dostavljanje i direktno potom, kao i neposredno preko sudskih slubenika, zvaninika ili drugih nadlenih lica, pod uslovom da se zemlja prijema tome ne protivi. Konvencija predvia specijalna pravila o primeni lanova 15. Hake Konvencije o dostavljanju u inostranstvu sudskih i vansudskih akata u graanskim i trgovackim stvarima iz 1965. Ona se inae oslanja na primenu te Hake konvencije, a ne iskljuuje iz primene ni druge postojee ili budue sporazume ili aranmane drava lanica zakljuene u toj oblasti. Legalizacija ispravaOvera i dejstvo isprava, javnih i privatnih, izdatih od organa jedne drave, u drugoj dravi predmet je brojnih multilateralnih i bilateralnih meunarodnih ugovora u kojima se, pre svega, nastoji pojednostaviti ili potpuno ukinuti svaka legalizacija ili formalna potvrda verodostojnosti isprava. Za meunarodni pravni saobraaj od velikog znaaja je multilateralna Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava usvojena na Jedanaestom zasedanju Hake konferencije za meunarodno privatno pravo 5.
Oktobra 1961.godine. U Hagu, koja je stupila na snagu 24. Januara 1965.g. Cilj Konvencije je da ukine potrebu diplomatske ili konzularne legalizacije stranih javnih isprava u dravama ugovornicama. Legalizacija je skup postupaka i formalnosti kojim diplomatski ili konzularni agenti one zemlje na ijoj teritoriji isprava treba da se upotrebi potvruju verodostojnost potpisa, svojstvo potpisnika isprave i istovetnost peata ili iga kojim je ta isprava snabdevena. Prema Konvenciji jedina formalnost koja moe da se zahteva jeste stavljanje potvrde 'apostille', iji obrazac je propisan Konvencijom, i to od strane nadlenog organa one drave od koje isprava potie. Sadrina potvrde moe biti sastavljena na slubenom jeziku vlasti koja je izdaje, uz obavezu da naslov 'Apostille (Convention de la Haye du 5 octobre 1961') mora da glasi na francuskom jeziku.
Pod javnim ispravama Konvencija podrazumeva: a) sudske isprave, ukljuujui i one izdate od javnog tuilatva, efa sudske pisarnice i sudskog izvritelja, b) administrativne isprave, c) isprave koje je izdao ili overio belenik, d) slubene izjave stavljene na privatne isprave, kao to je overa potpisa, overa tanosti datuma, navodi o upisu u javne knjige. Konvencija se ne odnosi na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni agenti, kao ni na administrativne isprave koje se odnose na neki trgovinski ili carinski posao. Pitanjima legalizacije isprava posveena je i Konvencija o ukidanju legalizacije dokumenata u dravama lanicama Evropskih zajednica usvojena 25. Godine u Briselu. Konvencija nije formalno stupila na snagu, ali je u meusobnoj primeni izmeu drava koje su je ratifikovale: Belgija, Danska, Francuska, Irska i Italija.
Izdavanje izvoda iz matinih knjiga Bekom Konvencijom o izdavanju izvoda iz matinih knjiga na vie jezika od 8. Septembra 1976.godine propisani su posebni obrasci na kojima drave lanice, za potrebe korienja u inostranstvu, izdaju viejezine izvode iz matinih knjiga kojima se konstatuju injenice roenja, zakljuenja braka ili smrti. Konvenciju je ratifikovalo 17 drava. Prihvatanjem ove Konvencije, izmeu drava lanica prestaje da vai pariska Konvencija o izdavanju nekih izvoda iz matinih knjiga namenjenih inostranstvu od 27. Septembra 1956.
Obavetavanje o propisimaOd multilateralnih meunarodnih ugovora ovim pitanjima se bavi Evropska konvencija o obavetenjima o stranom pravu. Ova Konvencija Saveta Evrope usvojena 7. A stupila na snagu 17.
Decembra 1969.g. Sa ciljem da izmeu drava lanica omogui razmenu obavetenja o njihovom materijalnom i procesnom pravu u graanskopravnoj i privrednopravnoj oblasti, kao i u materiji organizacije pravosua. Predvia formiranje nacionalnih organa za vezu agencija za prijem i za prenos zahteva za obavetenje o stranom pravu, koji moraju biti ministarski resor ili neki drugi dravni organ. Zahtev za obavetenjem treba da potie od nekog pravosudnog organa i to samo onda kada je postupak zaista pokrenut. U zahtevu se navodi pravosudni organ od kojeg zahtev potie kao i priroda sluaja, sa to preciznijim pitanjima u pogledu kojih se eli obavetenje. Dostavljanje obavetenja o stranom pravu je besplatno, a izuzetno uz naplatu trokova i to uz prethodnu najavu i saglasnost strane ugovornice koja trai obavetenje. Uz ovu konvenciju donet je i dopunski Protokol 15.
Marta 1978.g. Koji je stupio na snagu 31. Avgusta 1979.g.5. Meunarodni ugovori u porodinim stvarima Brak. U okrilju Ujedinjenih nacija doneta je Konvencija o pristanku na brak, o minimalnoj starosti za sklapanje braka i o registrovanju brakova od 10.
Decembra 1962., kao i dve konvencije Hake konferencije za meunarodno privatno pravo - Konvencija o sklapanju braka i o priznavanju punovanosti braka od 14. I Konvencija o zakonu koji se primenjuje na branoimovinski reim od 14. Marta 1978 Pored navedenih, treba pomenuti i haku Konvenciju o priznavanju razvoda i rastave od stola i postelje od 1. Godine, koja je stupila na snagu 24. Avgusta 1975. Roditeljsko pravo. Etiri konvencije tiu se odnosa roditelja i dece: Konvencija o nadlenosti, merodavnom pravu, priznanju i izvrenju odluka i saradnji u vezi roditeljske odgovornosti i mera za zatitu dece od 19.
Oktobra 1996., Konvencija o nadlenosti organa i o zakonu koji se ima primenjivati u pogledu zatite maloletnika od 5.oktobra 1961., Evropska konvencija o pravnom statusu dece roene izvan braka od 15. Oktobra 1975., Konvencija o gradjanskopravnim aspektima medjunarodne otmice dece od 25. Oktobra 1980. U Savetu Evrope je polovinom 2002. Godine usvojena Konvencija o kontaktima u vezi s decom, koja se bavi pitanjima odnosa roditelja i dece.
Ovde su u pitanju etiri konvencije: Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahteva u inostranstvu od 20. Juna 1956., Konvencija o zakonu koji se primenjuje na neke sluajeve izdravanja od 2. Oktobra 1973., Konvencija o priznanju i izvrenju odluka koje se odnose na izdravanje od 2. Oktobra 1973., Konvencija izmeu drava lanica Evropskih zajednica o olaksanju procedura za povraaj datog izdravanja od 6.
Novembra 1990. Izdravanje dece ureuju jo dve hake konvencije: Konvencija o zakonu koji se primenjuje na obaveze izdravanja prema deci od 24. Oktobra 1956., koja je stupila na snagu 1. Januara 1962.godine, kao i Konvencija o priznanju i izvrenju odluka u oblasti obaveznog izdravanja dece od 15. Aprila 1958., koja je stupila na snagu takoe 1. Januara 1962.
![Pdf Pdf](/uploads/1/2/5/4/125424953/413803595.jpg)
Od multilateralnih dokumenata ovde su sadrani: Evropska konvencija o usvojenju dece od 24. Aprila 1967., kao i Konvencija o zatiti dece i saradnji u oblasti inostranog usvojenja od 29.
Ovu oblast ureuje i haka Konvencija o nadlenosti organa, merodavnom pravu i priznanju odluka koje se odnose na usvojenje od 15. Novembra 1965., koja je stupila na snagu 23. Oktobra 1978. Oblast starateljstva na meunarodnom planu ureuje Evropska konvencija o priznanju i izvrenju odluka o staranju o deci i o ponovnom uspostavljanju odnosa staranja od 20.
Meunarodne ostavine U oblasti zaostavtina od znaaja su etiri konvencije: Konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnog testamenta od 26. Oktobra 1973., Konvencija o sukobima zakona u pogledu oblika testamentarnih odredaba od 5. Oktobra 1961., Konvencija o meunarodnom upravljanju ostavinama od 2. Oktobra 1973. I Konvencija o ustanovljenju obrazaca za registraciju testamenta od 16. Treba navesti i haku Konvenciju o zakonu koji se primenjuje na nasleivanje dobara od 1. Avgusta 1989.
Priznanje i izvrenje stranih sudskih odluka Haka konferencija za meunarodno privatno pravo koja se decenijama bavi pitanjem priznanja i izvrenja stranih sudskih odluka u graanskim stvarima, donela je 1971. Godine Konvenciju o priznanju i izvrenju stranih sudskih odluka u graanskim i trgovakim stvarima. Ova Konvencija se ne primenjuje na odluke kojima je meritorno odlueno: o pitanjima linog statusa lica, o linim i imovinskim odnosima koji proistiu iz porodinog prava, o statusu pravnog lica, o alimentacionim potraivanjima, o raspravljanju zaostavtine, o steaju, poravnanju i sl., o pitanjima iz socijalnog osiguranja, o nuklearnim tetama, kao i o fiskalnim obavezama.
Konvencija utvruje uslove i propisuje postupak za priznanje i izvrenje. Uz ovu Konvenciju donet je istovremeno i dopunski Protokol. Ova konvencija nije ratifikovana.